PROBLEM IZRABLJIVANJA RADNIKA

Književnik pisao Papi s mučnim pitanjem: Ne znam je li moralno pisati ako moje knjige tiskaju robovi – Franjo mu odgovorio

„Čak je i književnost – kruh duša i izraz ljudskog duha – ranjena proždrljivošću izrabljivanja koje se događa u sjeni, brišući lica i imena“, napisao je u svojem odgovoru Sveti Otac.

Izvor: IKA

Sveti Otac Franjo odgovorio je na otvoreno pismo talijanskog pisca Maurizija Maggianija o ispravnosti stvaranja umjetnosti radom robova, objavio je u četvrtak 12. kolovoza Vatican News.

Maggiani – spisatelj ljubavnih romana, nedavno je otkrio da se njegove knjige tiskaju iskorištavajući ljude koji rade u ropskim uvjetima u Pakistanu.

Stoga je u dnevniku Il Secolo XIX (19. stoljeće) objavio otvoreno pismo upućeno papi Franji u kojem je postavio pitanje: „Isplati li se stvarati ljepotu zahvaljujući robovima?“

Pisac koji se smatra nevjernikom, priznaje da se obratio Papi, među ostalim, i kao moralnom autoritetu, jer je među kolegama naišao na ravnodušnost prema tom problemu. S Papom je želio podijeliti stid koji je doživio spoznajom da je objavljivanje njegovih djela prošlo kroz tvrtke koje je pravosuđe optužilo za brutalno iskorištavanje pakistanskih radnika kriminalnim radom.

Papa je prihvatio poziv i odgovorio pismom datiranim 9. kolovoza. Pohvalio je Maggianija za hrabro suočavanje s problemom o kojem su „mnogi šutjeli“. „Pogođen sam vašim riječima“, napisao je. „Vaše pitanje nije besmisleno jer se radi o ljudskom dostojanstvu, dostojanstvu koje se danas prečesto i lako gazi ‚robovskim radom‘ i tihim sudioništvom mnogih.“

Sveti Otac podsjetio je da se u prvim danima nakon zatvaranja uslijed uvođenja protuepidemijskih mjera otkrilo da se mnogo hrane proizvodi zahvaljujući radnicima koji nemaju ni osnovna prava.

Primijetio je da je Maggianijevo pitanje otkrilo još upadljiviju točku. „Čak je i književnost – kruh duša i izraz ljudskog duha – ranjena proždrljivošću izrabljivanja koje se događa u sjeni, brišući lica i imena.“ Mišljenja je da je „objavljivanje lijepih i poučnih tekstova stvaranjem nepravdi inherentno nepravedan čin“. Dodao je da je „za kršćanina svaki oblik izrabljivanja grijeh“. Ipak, napisao je, „odricanje od ljepote bio bi oblik povlačenja koji je također nepravedan – propust dobra“.

Papa je pozvao Maggianija zajedno sa svima iz područja književnosti da poduzmu mjere protiv ropskog rada pri tiskanju knjiga. „Kako bilo, olovka ili računalna tipkovnica nude nam drugu mogućnost: da nas izvještavanje i pisanje neugodnih stvari može istresti iz ravnodušnosti, potaknuti savjesti.“

Sveti Otac dodao je da voli Dostojevskoga „ne samo zbog njegovog dubokog čitanja ljudske duše i njegovoga religioznoga osjećaja nego i zbog izbora da ispriča siromašne živote, ‚ponižene i povrijeđene‘. Danas su mnogi poniženi i povrijeđeni, ali tko podiže glas? Tko ih čini protagonistima, dok novac i interesi dominiraju?“, upitao je. O tim temama piše i Maggiani, kako je sam napisao u pismu Papi koji ga je za to pohvalio.

Također, Papa Franjo je iskoristio priliku i pozvao sve da se odreknu ne kulturnih radova i literature, nego „stavova i namjera za koja… otkrivamo da promiču izopačene manipulacije iskorištavanja koje štete dostojanstvu naše braće i sestara“.

Zahvalio je talijanskom piscu što mu je skrenuo pozornost na taj važan problem kao i za njegovo „korisno izvještavanje“. „Hvala svima koji poduzimaju dobra odricanja i upućuju prigovore savjesti radi promicanja ljudskog dostojanstva“, napisao je Papa. Poručio da je potrebna hrabrost za osudu mehanizama smrti te odustajanje od položaja i pogodnosti da bi se napravilo mjesta za one koji nemaju prostora – „uspjeti reći ne za veće da“, prenio je Vatican News.

Objavljeno: 13. kolovoza 2021.